Peti broj Knjiženstva, časopisa za studije književnosti, roda i kulture, pokrenutog u okviru istraživačkog projekta Knjiženstvo, teorija i istorija ženske književnosti na srpskom jeziku do 1915. godine, koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, u znaku je konferencije Šta je Knjiženstvo?, održane sredinom oktobra na Filološkom fakultetu. Većina objavljenih radova izložena je upravo na ovom naučnom skupu, te je pred vama izdanje koje delimično treba da prenese atmosferu i teme kojima smo se bavili proslavljujući petu godinu projekta – digitalna humanistika, žene i rat, žena u javnom diskursu, poezija, proza i ženska periodika.
Središnja rubrika, „Ženska književnost i kultura”, sastoji se od 24 rada i započinje tekstom o digitalnoj humanistici i sajber feminizmu, kojim je pomenuti skup i otvoren. Sledi segment o ženama u ratu – o bolničarkama, partizankama i, potom, o ženskoj prozi koja govori o ratovima, iz pera Drage Jovanović, Virdžinije Vulf, Vere Obrenović Delibašić i Jasmine Musabegović. Tekst o prozi Milke Žicine nastaloj na osnovu njenog iskustva logorašice iz vremena Informbiroa zaokružuje ovaj deo. Sledeći segment čine četiri rada o poeziji, u rasponu od srpske narodne lirske poezije viđene na tragu ženskog pisma do savremene poezije Marije Knežević, Radmile Lazić, Bisere Alikadić i Feride Duraković. Treći segment ove rubrike čini govor o proznim delima kojima dominiraju reminiscencije, na sopstveno detinjstvo ili tuđe sudbine, kao što je to u novijim knjigama Ljubice Mrkalj, Slavice Garonje i Tanje Stupar Trifunović, odnosno u nezavršenom romanu Judite Šalgo. Tu spadaju i tekstovi o poimanju androginije Virdžinije Vulf, o romanu Elen Siksu i recepciji čuvenog romana Madam De Lafajet. Naredni deo sastoji se od dva rada koja se bave naučnicama i pamćenjem njihovog dela: u prvom je reč o fizičarkama u Srbiji u socijalizmu i post-socijalističkom periodu, dok drugi tekst predstavlja detaljno dokumentovanu priču o životnom i profesionalnom putu Julke Popović-Savić, naučnice i lekarke. Završni segment rubrike „Ženska književnost i kultura” čine radovi o javnom diskursu. U prvom je reč o časopisu Jugoslavenska žena i Zofki Kveder, urednici. Drugi rad bavi se javnim diskursom u vezi sa reproduktivnim politikama na primeru Španije i Srbije unutar SFRJ. Ovaj segment i samu rubriku zaključuje tekst o analizi položaja žene u dnevnoj štampi metodama korpusne i računarske lingvistike. Time se zaokružuje tematski niz započet tekstom o digitalnoj humanistici, a istovremeno se otvara nova perspektiva pristupa javnom i književnom diskursu.
U ovom broju intervju vodimo sa Henrijet Parč, profesorkom hispanistike na Univerzitetu u Glazgovu i rukovoditeljkom projekta Putujući tekstovi 1790-1914: međunarodna recepcija spisateljki na obodima Evrope (Finska, Holandija, Norveška, Slovenija, Španija). Razgovaramo o ženskoj periodici i evropskim projektima, između ostalog.
U rubrici „Prikazi” predstavljamo sedam novih izdanja. Prvi prikaz govori o kritičkom izdanju dela Anice Savić Rebac, drugi o izabranim pripovetkama Milke Žicine. U fokusu je i nova knjiga Renate Jambrešić-Kirin. Dve knjige o kojima je u ovoj rubrici reč bave se dramom – Ibzenom i njegovim uticajem na kineski modernizam, odnosno ženskim dramskim stvaralaštvom na prostoru bivše Jugoslavije. Predstavljen je i zbornik o ženama i pojmu nacije sa evropskog projekta COST IS0901, a rubriku zaključuje prikaz studije o etici i ranjivosti filozofkinje Erin Džilson.
U skladu sa brojem u celini, rubrika „Događaji” predstavlja skup Šta je Knjiženstvo? i propratne programe konferencije, u reči i slici.
Uredništvo časopisa Knjiženstvo
Preuzmite ceo broj.