Vesti
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Kategorizacija
O Knjiženstvu
Časopis
Knjiženstvo, časopis za studije književnosti, roda i kulture osnovan je u okviru projekta Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije – Knjiženstvo, teorija i istorija ženske književnosti do 1915. godine.
Knjiženstvo je naučni časopis (kategorija M52) prisutan u bazama Ebsco, Erih Plus i CEEOL. Časopis objavljuje naučne radove, intervjue i prikaze posvećene temama iz književnosti, drugih umetnosti i kulture uopšte, u čijem je središtu istraživanje roda, s težištem interesovanja na ženskom stvaralaštvu na svim jezicima, u različitim kulturama i dobima. Digitalna humanistika takođe je jedna od oblasti na čijoj promociji Knjiženstvo radi i koju zastupa od osnivanja.
Časopis izlazi u elektronskom obliku, jednom godišnje. Rukopisi, pripremljeni prema uputstvu, dostavljaju se do 1. septembra tekuće godine na sledeće imejl adrese: knjizenstvo@fil.bg.ac.rs, knjizenstvo@gmail.com. Rukopisi koje uredništvo odabere potom prolaze kroz proces recenziranja.
Časopis izlazi u decembru na platformi Knjiženstvo.
Časopis Knjiženstvo, časopis za studije književnosti, roda i kulture u svom radu i redakcijskoj organizaciji, kao i u sadržini koju objavljuje, zastupa isključivo stavove i postupke koji su nediskriminatorni.
1. Izdavačka etika
2. Uputstvo
– Obrazac (Obrazac)
3. Uređivačka politika
4. Izjava autora
5. Prenos autorskih prava
Od svog osnivanja, časopis je povezan sa digitalnom bazom podataka Knjiženstvo.
Digitalna baza podataka
Digitalna baza podataka Knjiženstvo, teorija i istorija ženske književnosti na srpskom jeziku do 1915. godine osnovana je okviru istoimenog projekta Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja iz projektnog ciklusa koji je trajao od 2011. do 2019. godine.
Baza sadrži podatke o stvaralaštvu srpskih književnica od srednjeg veka do 1915. godine. Reč je o osnovnim biografskim i bibliografskim podacima, podacima o prevodima, ženskim časopisima, vezama sa drugim književnicama, srpskim i stranim, međusobnim uticajima, linkovima koji vode ka digitalizovanim tekstovima. Digitalna baza podataka nastavlja tradiciju dehijerarhizovanih priloga o ženskom stvaralaštvu, poput spiskova i bibliografija ženskih radova, pisanih od kraja 19. do kraja 20. veka, a istovremeno naglašava i nužnost stalne dopune i nadgradnje, koje ovaj medij omogućava.